Odgovornost pojedinih političara te dijela javnosti za odobravanje, podršku, banaliziranje ili ignoriranje problema nasilja u društvu izostaje već godinama. Uz to nedostaje sustavnog i koordiniranog rada na smanjenju socio-ekonomskih nejednakosti i društvenih nepravdi te na stvaranju preduvjeta za stjecanje građanskih kompetencija i obrazovanja za kritičko mišljenje, kako bi se suzbila radikalizacija i nasilje.
Na rastući demokratski deficit mladih i neuvažavanje različitosti među mladima GOOD inicijativa upozoravala je još 2011. i 2015. godine predstavljajući rezultate istraživanja građanske (ne)pismenosti maturanata koja smo provodili u suradnji sa širokim krugom znanstvenika_ca.
Već tada je istraživanje pokazalo kako je neznanje i zbunjenost mladih u Hrvatskoj plodno tlo za manipulacije, jer neujednačeno prihvaćaju vrijednosti liberalne demokracije, a mnogi zastupaju autoritarizam i nacionalizam. Učestalim su se pokazali i nedemokratski stavovi kao što su isključivost prema određenim seksualnim i etničkim skupinama te nedostatak povjerenja u političke stranke, parlament, vladu i institucije. Istraživanja su pokazala da se mladi sve više radikaliziraju i udaljavaju od ideja i praksi društvene solidarnosti i participacije, a sve više se vode isključivo vlastitim interesima i eventualno interesima svojih obitelji.
U 2020. godini mladi su na pitanje kako vide radikalnost i dominantne društvene vrijednosti, odgovorili da građane i mlade karakterizira apatija, neinformiranost, podložnost manipulaciji, izostanak solidarnosti te izostanak kompetencija za participaciju. Naveli su kako se osjećaju okovanima u sustavu i kao da nema mogućnosti da se išta mijenja. U tom smislu, mladi ljudi pokazuju nemoć te iskazuju da ne znaju kako doprinijeti pozitivnim promjenama pa se povlače i distanciraju od društva ili traže bolju budućnost izvan Hrvatske.
U okruženju koje ne osigurava mladima adekvatna znanja niti prilike za uključivanje i uvažavanje različitosti, a zbunjuje ih opravdavanjem nasilja i zločina vjerskom i nacionalnom pripadnosti žrtava, trebamo se brinuti koliko ovakvo okruženje mlade čini podložnima manipulacijama i radikalizaciji te je li to prepreka njihovom budućem sudjelovanju u konstruktivnom rješavanju društvenih problema.
Stavove i ponašanja mladih, GOOD inicijativa vidjela je tada, a vidi i sada kao ogledalo društva, poruka koje im ono šalje i prilika koje im (ne) otvara. Upozorili smo da se nitko ne rađa kao tolerantan ili netolerantan, kao radikaliziran ili miroljubljiv i solidaran, nego ga obitelj i društvo odgajaju.
Da demokratski deficit nije rezerviran samo za mlađu populaciju u Hrvatskoj, pokazali su rezultati Istraživanja percepcije i stavova ispitanika o građanstvu provedenog 2015. godine nad općom populacijom, iz kojeg je vidljivo da participativna politička kultura nije naročito razvijena te da je nepovjerenje prema institucijama visoko. Svi ti podaci već su godinama pokazatelj nužnosti rada s mladima, kako bi im se omogućio adekvatan građanski odgoj i obrazovanje.
U isto vrijeme, mladi su izloženi nekritičkim sadržajima i glasnoj manjini koja u javnosti i na društvenim mrežama podržava korištenje nasilja kao prihvaćenog načina rješavanja problema, što je posebice vidljivo iz ovogodišnjih slučajeva pucnjave u Splitu i Zagrebu.
Uz to, premijer Plenković i Vlada RH su ozbiljne fizičke napade motivirane mržnjom (Knin, Split, Brač) te ozbiljne slučajeve okupljanja s govorom mržnje (upućene novinarima, manjinama kao i napade na prava LGBT osoba na karnevalima u Kaštelima) prikazivali kao izolirane incidente u inače tolerantnoj državi, a sada pozivaju na odgovornost medije i druge aktere i dalje ne prihvaćajući vlastitu odgovornost i pogrešku u prosudbi. Zbog svega toga stječe se dojam da je nasilje vladajućima problem tek ako je upereno protiv njih ili kad se dogodi pred njihovim vratima, pa je pitanje hoće li sada Vlada odgovoriti vatrogasnim mjerama ili će napokon pokazati spremnost da se sustavno djeluje protiv radikalizacije i nasilja.
Poruke koje društvo desetljećima šalje mladima i problemi do kojih je to dovelo ne mogu se riješiti preko noći, ali se trebaju početi sustavno rješavati. Nadležne institucije dužne su prepoznati i sankcionirati mržnju i nasilje, osigurati dostupnost konstruktivnih sadržaja za mlade i mogućnost kvalitetnog korištenja slobodnog vremena i izvaninstitucionalnog obrazovanja za sve mlade.
Nužno je i da političke elite i društvo u cjelini promoviraju univerzalne vrijednosti i jasno iskazuju stavove kada se te vrijednosti krše, kao i ozbiljan rad na smanjenju socio-ekonomskih nejednakosti i društvenih nepravdi. Odgojno-obrazovni sustav treba osigurati da mladi steknu građansku pismenost koja se odnosi na znanja i vještine, kao i na stavove i vrijednosti u odnosu na društvene i političke odnose u Hrvatskoj, a to se među ostalim postiže demokratizacijom škola i sustavnim te kvalitetnim građanskim odgojem i obrazovanjem koje će uključiti obrazovanje za kritičko mišljenje te medijsku i informacijsku pismenost. Dok se to ne učini, potencijal odgojno-obrazovnog sustava ostaje neiskorišten, umjesto da uključi sve mlade, kojima će sukladno njihovoj dobi omogućiti određena znanja i kompetencije te primjerom pokazati kako uvažavati različitosti i biti solidaran.