Author: Obrazovna zviždaljka

Odgovornost pojedinih političara te dijela javnosti za odobravanje, podršku, banaliziranje ili ignoriranje problema nasilja u društvu izostaje već godinama.  Uz to nedostaje sustavnog i koordiniranog rada na smanjenju socio-ekonomskih nejednakosti i društvenih nepravdi te na stvaranju preduvjeta za stjecanje građanskih kompetencija i obrazovanja za kritičko mišljenje, kako bi se suzbila radikalizacija i nasilje.

Na rastući demokratski deficit mladih i neuvažavanje različitosti među mladima GOOD inicijativa upozoravala je još 2011. i 2015. godine predstavljajući rezultate istraživanja građanske (ne)pismenosti maturanata koja smo provodili u suradnji sa širokim krugom znanstvenika_ca. 

Već tada je istraživanje pokazalo kako je neznanje i zbunjenost mladih u Hrvatskoj plodno tlo za manipulacije, jer neujednačeno prihvaćaju vrijednosti liberalne demokracije, a mnogi zastupaju autoritarizam i nacionalizam. Učestalim su se pokazali i nedemokratski stavovi kao što su isključivost prema određenim seksualnim i etničkim skupinama te nedostatak povjerenja u političke stranke, parlament, vladu i institucije. Istraživanja su pokazala da se mladi sve više radikaliziraju i udaljavaju od ideja i praksi društvene solidarnosti i participacije, a sve više se vode isključivo vlastitim interesima i eventualno interesima svojih obitelji.

U 2020. godini mladi su na pitanje kako vide radikalnost i dominantne društvene vrijednosti, odgovorili da građane i mlade karakterizira apatija, neinformiranost, podložnost manipulaciji, izostanak solidarnosti te izostanak kompetencija za participaciju. Naveli su kako se osjećaju okovanima u sustavu i kao da nema mogućnosti da se išta mijenja. U tom smislu, mladi ljudi pokazuju nemoć te iskazuju da ne znaju kako doprinijeti pozitivnim promjenama pa se povlače i distanciraju od društva ili traže bolju budućnost izvan Hrvatske.

U okruženju koje ne osigurava mladima adekvatna znanja niti prilike za uključivanje i uvažavanje različitosti, a zbunjuje ih opravdavanjem nasilja i zločina vjerskom i nacionalnom pripadnosti žrtava,  trebamo se brinuti koliko ovakvo okruženje mlade čini podložnima manipulacijama i radikalizaciji te je li to prepreka njihovom budućem sudjelovanju u konstruktivnom rješavanju društvenih problema.

Stavove i ponašanja mladih, GOOD inicijativa vidjela je tada, a vidi i sada kao ogledalo društva, poruka koje im ono šalje i prilika koje im (ne) otvara. Upozorili smo da se nitko ne rađa kao tolerantan ili netolerantan, kao radikaliziran ili miroljubljiv i solidaran, nego ga obitelj i društvo odgajaju. 

Da demokratski deficit nije rezerviran samo za mlađu populaciju u Hrvatskoj, pokazali su rezultati Istraživanja percepcije i stavova ispitanika o građanstvu provedenog 2015. godine nad općom populacijom, iz kojeg je vidljivo da  participativna politička kultura nije naročito razvijena te da je nepovjerenje prema institucijama visoko. Svi ti podaci već su godinama pokazatelj nužnosti rada s mladima, kako bi im se omogućio adekvatan građanski odgoj i obrazovanje.

U isto vrijeme, mladi su izloženi nekritičkim sadržajima i glasnoj manjini koja u javnosti i na društvenim mrežama podržava korištenje nasilja kao prihvaćenog načina rješavanja problema, što je posebice vidljivo iz ovogodišnjih slučajeva pucnjave u Splitu i Zagrebu.

Uz to, premijer Plenković i Vlada RH su ozbiljne fizičke napade motivirane mržnjom (Knin, Split, Brač) te ozbiljne slučajeve okupljanja s govorom mržnje (upućene novinarima, manjinama kao i napade na prava LGBT osoba na karnevalima u Kaštelima) prikazivali kao izolirane incidente u inače tolerantnoj državi, a sada pozivaju na odgovornost medije i druge aktere i dalje ne prihvaćajući vlastitu odgovornost i pogrešku u prosudbi.  Zbog svega toga stječe se dojam da je nasilje vladajućima problem tek ako je upereno protiv njih ili kad se dogodi pred njihovim vratima, pa je pitanje hoće li sada Vlada odgovoriti vatrogasnim mjerama ili će napokon pokazati spremnost da se sustavno djeluje protiv radikalizacije i nasilja.

Poruke koje društvo desetljećima šalje mladima i problemi do kojih je to dovelo ne mogu se riješiti preko noći, ali se trebaju početi sustavno rješavati. Nadležne institucije dužne su prepoznati i sankcionirati mržnju i nasilje, osigurati dostupnost konstruktivnih sadržaja za mlade i mogućnost kvalitetnog korištenja slobodnog vremena i izvaninstitucionalnog obrazovanja za sve mlade.

Nužno je i da političke elite i društvo u cjelini promoviraju univerzalne vrijednosti i jasno iskazuju stavove kada se te vrijednosti krše, kao i ozbiljan rad na smanjenju socio-ekonomskih nejednakosti i društvenih nepravdi. Odgojno-obrazovni sustav treba osigurati da mladi steknu građansku pismenost koja se odnosi na  znanja i vještine, kao i na stavove i vrijednosti u odnosu na društvene i političke odnose u Hrvatskoj, a  to se među ostalim postiže demokratizacijom škola i  sustavnim te kvalitetnim građanskim odgojem i obrazovanjem koje će uključiti obrazovanje za kritičko mišljenje te medijsku i informacijsku pismenost. Dok se to ne učini, potencijal odgojno-obrazovnog sustava ostaje neiskorišten, umjesto da uključi sve mlade, kojima će sukladno njihovoj dobi omogućiti određena znanja i kompetencije te  primjerom pokazati kako uvažavati različitosti i biti solidaran. 

Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatska, Documenta – centar za suočavanje s prošlošću i Obrazovna zviždaljka GOOD inicijative

Obilježavanje 26. obljetnice vojne akcije Medački džep  proteklo je u tonu glorificiranja rata, opravdavanja ratnih zločina i manipulacije mladima koje se iskoristilo na tom događaju, umjesto da provedu prvi dan nove školske godine u školi gdje bi trebali učiti kritički promišljati i multiperspektivno sagledavati povijesne činjenice kako se ratno nasilje ne bi ponavljalo u budućnosti. Pozivamo tijela nadležna za brigu o mladima da osude i osiguraju neponavljanje ovakve prakse manipulacije i iskorištavanja mladih kako se ne bi iznova potvrđivalo da je nasilje i gaženje ljudskih prava škola za život u Hrvatskoj. 

Nesudjelovanje učenika i učenica na nastavi prvi dan škole zbog odlaska na obilježavanje 26. obljetnice vojne akcije Medački džep na kojoj se glorificirala vojna operacija tijekom koje su na najokrutnije načine ubijeni i mučeni civili, predstavlja manipulaciju mladima i povijesnim činjenicama te ozbiljan društveni problem koji ne smije proći nezapaženo i bez osude. 

Republika Hrvatska potpisnica je Konvencije o pravima djeteta kojom su se države obvezale da će obrazovanje djeteta usmjeriti prema promicanju poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda  te pripremi djeteta za odgovoran život u slobodnoj zajednici u duhu razumijevanja, mira, snošljivosti, ravnopravnosti spolova i prijateljstva među svim narodima, etničkim, nacionalnim i vjerskim grupama. Također, Strategijom Vijeća Europe za prava djeteta 2016. – 2021. istaknuta je potreba da  se više ulaže u obrazovanje za toleranciju i međukulturni dijalog. 

GOOD inicijativa poziva Pravobraniteljicu za djecu, Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku da ispitaju zašto su učenici i učenice umjesto u školi bili na obilježavanju vojne akcije Medački džep te da osude manipuliranje mladima, pogotovo kad su izloženi dezinformacijama i propagandi dužnosnika Vlade RH i Hrvatskog sabora. 

Izostavljanje činjenica i veličanje zločina

Saborski zastupnik Stevo Culej na obilježavanju vojne akcije Medački džep  govorio je o tome da “rat piše druga pravila gdje se često pravila gube pod emocijom, stresom, pritiskom, i to se događalo, ali rat je završio, u slobodnoj smo Hrvatskoj” zaboravljajući pritom na  međunarodno humanitarno pravo koje regulira postupanje prema civilima i ratnim zarobljenicima. Tako relativizira počinjene zločine utvrđene u pravomoćnoj presudi Mirku Norcu, potpuno zanemaruje žrtve te širi neistine koje su za svaku osudu.

Ministar Medved je u svom govoru izbjegao reći istinu o onome što se dogodilo 1993. tijekom VRO Medački džep. U vojnoj operaciji koja provedena u razdoblju od 9. do 17. rujna 1993. godine u okolici Gospića u predjelu zvanom Medački džep, pripadnici Hrvatske vojske i Specijalne policije okrutno su zlostavljali, ubijali i masakrirali civile, palili kuće i gospodarske objekte zbog čega se  preko stotinu obitelji iz Rajčevića, Krajnovića, Potkonjaka, Drljića, Strunića, Velikog Kraja, Donjeg Sela, Čitluka, Sitnika, Počitelja, Rogića i Divosela nije moglo vratiti i živjeti u svojim domovima.

Zbog zločina počinjenih u Medačkom džepu, a na temelju optužnice preuzete od Haškog tribunala, pred Županijskim sudom u Zagrebu proveden je kazneni postupak protiv Rahima Ademija i Mirka Norca.

Optuženicima se, svakom po tri točke optužnice, stavilo na teret da su počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, i to radnjom nečinjenja, odnosno propuštanja. Rahim Ademi oslobođen je optužbi, a Mirko Norac proglašen je krivim za propuštanje poduzimanja nužnih radnji potrebnih kako bi se spriječilo da njemu podčinjeni pripadnici 9. gardijske brigade ubiju četiri civila i jednog zarobljenog srpskog vojnika te je osuđen na zatvorsku kaznu. Tijekom dokaznog postupka utvrđeno je da su zapovjednici, neposredno podčinjeni Mirku Norcu, izdali zapovijed da se vojnicima da eksploziv kojim mogu minirati kuće te da se 40 leševa organizirano preveze, baci i zatrpa u septičku jamu kuće u predgrađu Gospića. Podsjećamo i da je u septičkoj jami pronađeno 11 tijela. Nakon DNA analize utvrđeno da su šest tijela iz Medačkog džepa. Te činjenice nisu našle mjesto u optužnici. U mjesecima nakon operacije, tijekom 1993. godine, a u radnjama hrvatske strane i pripadnika UNPROFOR-a, jer se u vrijeme akcije „Džep ’93“ prostor Medačkog džepa se nalazio u UNPA zoni, srpskoj je strani ukupno predano 76 tijela žrtava, od čega veći broj civila. Unatoč činjenici da je pravomoćnom presudom jasno utvrđena zona odgovornosti Specijalne policije, gdje je bilo najviše žrtava, do danas nije podignuta niti jedna optužnica, kako po zapovjednoj odgovornosti, tako ni za pojedinačne počinitelje zločina.

GOOD inicijativa oštro osuđuje iskorištavanje mladih i očekuje reakciju nadležnih tijela kako bi se spriječile buduće manipulacije mladima i činjenicama te kako bi se društvo suočilo s prošlošću i okrenulo budućnosti temeljenoj na solidarnosti i poštivanju ljudskih prava.

MANIPULACIJA MLADIMA I ČINJENICAMA – obrazovna zviždaljka GOOD inicijative, YIHR i Documenta