Ministrice, pozvali ste na komunikaciju, a sad ne odgovarate na pitanja!

Budući da od Ministarstva znanosti i obrazovanja ni nakon mjesec dana nismo dobili odgovore na pitanja o obrazovnoj reformi, GOOD inicijativa upozorava na kontinuirani nedostatak transparentne javne komunikacije o ovoj iznimno bitnoj temi za budućnost Hrvatske.

Krajem svibnja, naime, pozvali smo predstavnice Ministarstva na konferenciju posvećenu obrazovnoj reformi, ali nitko se nije odazvao. 1. lipnja GOOD inicijativa je ministrici obrazovanja Blaženki Divjak javno uputila pitanja o nastavku Cjelovite kurikularne reforme. Nije nas dočekala ministrica, ali jest njen dopis i kopija sažetka projekta „Škola za život“ na četiri (4) stranice. Zahvaljujemo ministrici na ostavljenom dokumentu, ali on odgovara tek na polovicu jednoga od naših pitanja te se nadamo da to nije završni oblik projekta „Škola za život“, s obzirom na to što u kvantitativnom i kvalitativnom smislu taj dokument uključuje.

Nakon što je u dopisu pozvala na dijalog, ministrica pokazuje da na taj dijalog sama nije spremna. Mjesec dana kasnije, iz Ministarstva i dalje nema odgovora na niz naših pitanja, a pojedini mediji više od mjesec dana čekaju odgovore na svoja pitanja. Iz ovoga se još jednom može zaključiti da je proces informiranja javnosti o obrazovnoj reformi od strane resornog ministarstva uistinu sveden samo na PR i promociju.

Iz ono malo informacija koje je ministrica podijelila s javnosti nemamo potvrdu da je njezina vizija reforme usklađena sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Ono što znamo je da će novac namijenjen kurikularnoj reformi u najvećem dijelu biti potrošen na informatičku opremu. Naravno da je informatizacija škola potrebna, ali ponavljamo kako zanemarivanje ostalih segmenata i cjelovitosti reforme na kvalitativnoj razini dugoročno neće donijeti željeni pomak.

Zbog svega navedenog GOOD inicijativa još jednom poziva ministricu Divjak na transparentnu javnu komunikaciju, kojom se pokazuje poštovanje i odgovornost prema ne samo sugovornicima i sugovornicama i zainteresiranoj javnosti, nego i prema budućnosti obrazovanja kao ključne javne politike u Hrvatskoj. S tim ciljem, GOOD Inicijativa je prema Ministarstvu znanosti i obrazovanja pokrenula proceduru propisanu Zakonom o pravu na pristup informacijama i očekuje odgovore na postavljene upite u zakonskom roku od 15 dana.


Pitanja o obrazovnoj reformi poslana ministrici obrazovanja Blaženki Divjak 1. lipnja 2018.

  • Molimo vas da objasnite promjene vezane uz odbacivanje Okvira nacionalnog kurikuluma te promjene vezane uz odustajanje od donošenja okvira za vrednovanje postignuća učenika, poticanje i prilagodbu iskustava učenja učenika s teškoćama te darovitih učenika?

  • Molimo vas podatke o broju sastanaka i broju javnih objava ERS-a u sadašnjem i prošlom sastavu?

  • Molimo vas informaciju koliko je stručnjaka nastavilo raditi na kurikulumima kroz iste radne skupine te koliko je novih stručnjaka uključeno?

  • Molimo vas popis osoba koje su sudjelovale u izradi projekta Škola za život te informaciju u kojoj mjeri se taj projekt razlikuje od Cjelovite kurikularne reforme?

  • Molimo vas popis aktera s kojima ste održali konzultacije o obrazovnoj reformi te popis kriterija kojima ste se vodili prilikom izbora onih s kojima ste prioritetno razgovarali kao što su Generalski zbor ili HBK?

  • Molimo vas informacije o tome na koji se način zainteresirani stručnjaci i javnost mogu uključiti u konzultacije oko unaprjeđenja projekta Škola za život?

  • Molimo vas da objasnite prestanak komunikacije preko web stranica koje su se ranije koristile za informiranje i uključivanje javnosti kao što su: http://www.novebojeznanja.hr/ i http://www.kurikulum.hr/?

  • Pokazuje li prestanak korištenja ranijih kanala javnih komunikacija diskontinuitet ili odmicanje od provedbe Cjelovite kurikularne reforme na način koji su to činili prethodnici?

  • Na koji način se javnost može informirati o procesu reforme, a da ne mora posjećivati web stranice jedne političke opcije?

 

S druge strane, novac namijenjen kurikularnoj reformi u najvećem dijelu će biti potrošen na informatičku opremu. Zanima nas na koja sredstva će se koristiti za održavanje i obnavljanje opreme i koji je dugoročni plan održavanja i korištenja jer su iskustva nekih okolnih zemalja pokazala da se oprema brzo kvari te da su potrebna značajna ulaganja u njenu obnovu. Također, kako se planira osigurati zaštita od izlaganja učenika potencijalno opasnim sadržajima na internetu i jesu li u školama razvijeni protokoli komunikacije koji uključuju IKT? Naravno, informatizacija škola je potrebna, ali uz planiranje održavanja te uz uvjete i procedure koje će omogućiti sigurno korištenje.