Ministrice, pozvali ste na komunikaciju, a sad ne odgovarate na pitanja!

Ministrice, pozvali ste na komunikaciju, a sad ne odgovarate na pitanja!

Budući da od Ministarstva znanosti i obrazovanja ni nakon mjesec dana nismo dobili odgovore na pitanja o obrazovnoj reformi, GOOD inicijativa upozorava na kontinuirani nedostatak transparentne javne komunikacije o ovoj iznimno bitnoj temi za budućnost Hrvatske.

Krajem svibnja, naime, pozvali smo predstavnice Ministarstva na konferenciju posvećenu obrazovnoj reformi, ali nitko se nije odazvao. 1. lipnja GOOD inicijativa je ministrici obrazovanja Blaženki Divjak javno uputila pitanja o nastavku Cjelovite kurikularne reforme. Nije nas dočekala ministrica, ali jest njen dopis i kopija sažetka projekta „Škola za život“ na četiri (4) stranice. Zahvaljujemo ministrici na ostavljenom dokumentu, ali on odgovara tek na polovicu jednoga od naših pitanja te se nadamo da to nije završni oblik projekta „Škola za život“, s obzirom na to što u kvantitativnom i kvalitativnom smislu taj dokument uključuje.

Nakon što je u dopisu pozvala na dijalog, ministrica pokazuje da na taj dijalog sama nije spremna. Mjesec dana kasnije, iz Ministarstva i dalje nema odgovora na niz naših pitanja, a pojedini mediji više od mjesec dana čekaju odgovore na svoja pitanja. Iz ovoga se još jednom može zaključiti da je proces informiranja javnosti o obrazovnoj reformi od strane resornog ministarstva uistinu sveden samo na PR i promociju.

Iz ono malo informacija koje je ministrica podijelila s javnosti nemamo potvrdu da je njezina vizija reforme usklađena sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Ono što znamo je da će novac namijenjen kurikularnoj reformi u najvećem dijelu biti potrošen na informatičku opremu. Naravno da je informatizacija škola potrebna, ali ponavljamo kako zanemarivanje ostalih segmenata i cjelovitosti reforme na kvalitativnoj razini dugoročno neće donijeti željeni pomak.

Zbog svega navedenog GOOD inicijativa još jednom poziva ministricu Divjak na transparentnu javnu komunikaciju, kojom se pokazuje poštovanje i odgovornost prema ne samo sugovornicima i sugovornicama i zainteresiranoj javnosti, nego i prema budućnosti obrazovanja kao ključne javne politike u Hrvatskoj. S tim ciljem, GOOD Inicijativa je prema Ministarstvu znanosti i obrazovanja pokrenula proceduru propisanu Zakonom o pravu na pristup informacijama i očekuje odgovore na postavljene upite u zakonskom roku od 15 dana.


Pitanja o obrazovnoj reformi poslana ministrici obrazovanja Blaženki Divjak 1. lipnja 2018.

  • Molimo vas da objasnite promjene vezane uz odbacivanje Okvira nacionalnog kurikuluma te promjene vezane uz odustajanje od donošenja okvira za vrednovanje postignuća učenika, poticanje i prilagodbu iskustava učenja učenika s teškoćama te darovitih učenika?

  • Molimo vas podatke o broju sastanaka i broju javnih objava ERS-a u sadašnjem i prošlom sastavu?

  • Molimo vas informaciju koliko je stručnjaka nastavilo raditi na kurikulumima kroz iste radne skupine te koliko je novih stručnjaka uključeno?

  • Molimo vas popis osoba koje su sudjelovale u izradi projekta Škola za život te informaciju u kojoj mjeri se taj projekt razlikuje od Cjelovite kurikularne reforme?

  • Molimo vas popis aktera s kojima ste održali konzultacije o obrazovnoj reformi te popis kriterija kojima ste se vodili prilikom izbora onih s kojima ste prioritetno razgovarali kao što su Generalski zbor ili HBK?

  • Molimo vas informacije o tome na koji se način zainteresirani stručnjaci i javnost mogu uključiti u konzultacije oko unaprjeđenja projekta Škola za život?

  • Molimo vas da objasnite prestanak komunikacije preko web stranica koje su se ranije koristile za informiranje i uključivanje javnosti kao što su: http://www.novebojeznanja.hr/ i http://www.kurikulum.hr/?

  • Pokazuje li prestanak korištenja ranijih kanala javnih komunikacija diskontinuitet ili odmicanje od provedbe Cjelovite kurikularne reforme na način koji su to činili prethodnici?

  • Na koji način se javnost može informirati o procesu reforme, a da ne mora posjećivati web stranice jedne političke opcije?

 

S druge strane, novac namijenjen kurikularnoj reformi u najvećem dijelu će biti potrošen na informatičku opremu. Zanima nas na koja sredstva će se koristiti za održavanje i obnavljanje opreme i koji je dugoročni plan održavanja i korištenja jer su iskustva nekih okolnih zemalja pokazala da se oprema brzo kvari te da su potrebna značajna ulaganja u njenu obnovu. Također, kako se planira osigurati zaštita od izlaganja učenika potencijalno opasnim sadržajima na internetu i jesu li u školama razvijeni protokoli komunikacije koji uključuju IKT? Naravno, informatizacija škola je potrebna, ali uz planiranje održavanja te uz uvjete i procedure koje će omogućiti sigurno korištenje.

Reforma obrazovanja ili poligon za političke utjecaje?

Reforma obrazovanja ili poligon za političke utjecaje?

Zadnja u nizu odluka ministrice Divjak​ da podilazi političkim pritiscima umjesto da suvereno i s jasnom idejom ​vodi resor obrazovanja, ponovno pokazuje da nema govora o ozbiljnoj reformi obrazovnog sustava, koja će biti temelj razvoja i napretka. Intervencije u sustav koje ministrica radi dodatno ga destabiliziraju, pogotovo škole, a samo ministarstvo djeluje pogubljeno u popuštanju kontinuiranim vanjskim pritiscima.

Daljnje trgovanje obrazovanjem, na koje je GOOD inicijativa već upozoravala, vodi u eroziju stručnosti​ u obrazovnom resoru te rušenje ugleda struke i obrazovnih radnika/ca. Očekujemo od ministrice da „stane na loptu“ i promijeni smjer te da intervencije u sustavu temelji na stručnosti i podršci jačanju obrazovne struke.

Nakon što se nedavno pokušalo prijedlogom Obiteljskog zakona obrazovnom sustavu nametnuti utjecaj roditelja na sadržaje kojima će se djecu poučavati u školama, i to na temelju vjerskih, moralnih i filozofskih uvjerenja roditelja, sada se utjecaj na obrazovni sustav – u području kadroviranja upravljačkih funkcija – dogodio primjenom odredbi Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.

Temelj promjena u obrazovanju – stručnost i vizija, ovime se poriču, posebno  problematičnim naputkom kojim se van konkurencije stavljaju svi ostali kandidati za ravnatelja u slučaju da postoji kandidat branitelj ili pripadnik navedenih drugih kategorija koje imaju prednost pri zapošljavanju – na primjer član šire obitelji smrtno stradalog ili nestalog branitelja.

Umjesto uvođenja modela licenciranja ravnatelja koji u ladici MZO-a stoji od 2016. godine i za kojeg nema političke hrabrosti da se konačno i pokrene, a kojim bi se postavili jasni kriteriji potrebnih kompetencija za tu upravljačku funkciju, ovime se u sustav uvodi kadroviranje prema specifičnim povlasticama. Isto tako, nakon što je danas zatražila hitan sastanak pravnih službi dvaju ministarstava, postalo je jasno da ministrica Divjak nema nadzor nad svojim resorom i ne uspijeva njime upravljati.

GOOD inicijativa izražava podršku obrazovnim radnicama/cima u borbi za podizanje ugleda nastavničke struke i zahtjevima za stručnost kao temelj razvoja obrazovanja i napretka cijelog društva.

Za kraj pitanje – kakva je vaša vizija obrazovanja ministrice Divjak?

Dostojanstveni uvjeti rada, bolje obrazovanje i reforme za kvalitetniji život ljudi!

Dostojanstveni uvjeti rada, bolje obrazovanje i reforme za kvalitetniji život ljudi!

Otvoreno pismo podrške GOOD inicijative  sindikalnom organiziranju povodom Praznika rada

Svake se godine na Praznik rada prisjećamo masakra koji se početkom svibnja 1886. godine dogodio na čikaškom trgu Haymarket kada je na masovan radnički prosvjed za osmosatno radno vrijeme  vlast poslala jake policijske oružane snage. Ovaj nas događaj podsjeća na to da radnička prava nisu bila poklonjena ili pružena dobrohotnošću kapitalista, već  su teškim naporima izborena. Kroz nastavak radničke borbe postala su međunarodni standard koji ni danas mnogima nije osiguran.

I danas velik broj ljudi radi  u neadekvatnim  pa i za zdravlje štetnim radnim uvjetima, za plaće ili naknade koje im ne omogućuju dostojanstven život. Diljem svijeta iskorištava se dječji rad, a žene u cijelom svijetu obavljaju različite oblike neplaćenog rada, u vlastitim ili tuđim kućanstvima, u izvaninstitucionalnoj skrbi, u uvjetima potlačenosti i ekonomske neravnopravnosti.  Mnogi ljudi rade neprijavljeni i u prekarnim uvjetima više od osam sati dnevno, bez adekvatnog sustava socijalne sigurnosti i bez adekvatno riješenog stambenog pitanja.

Ovakve probleme vidimo i u Hrvatskoj. Izrazito nesigurni oblici zapošljavanja postali su više pravilo nego izuzetak, plaće su u mnogim sektorima nedovoljne za život, a prečesto se događalo da nisu ni isplaćene. Dokle god strepe za svoja radna mjesta, radnice i radnici su u neravnopravnim pregovaračkim pozicijama u odnosu na poslodavce. Mladima se potpisivanje prvog ugovora o radu sve češće čini kao teško ostvarivi san i prisiljeni su pristajati na razne oblike iskorištavanja. Zanemarivanjem razvoja sustava javnog obrazovanja i uništavanjem zdravstvenog sustava kvalitetne usluge postaju sve nedostupniji širem krugu ljudi, a kao rješenje se sugerira privatizacija, kojom bi se neravnopravnosti dodatno produbile. Mirovine su u Hrvatskoj među nižima u Europi, a umirovljenici među socijalno najugroženijim društvenim skupinama. Očito nam trebaju reforme – ali ne bilo kakve, nego takve koje u svoje središte stavljaju dobrobit i socijalnu sigurnost ljudi.

U nizu područja, upravo bi se veće ulaganje u obrazovanje pokazalo kao najbolji potez kako bi se u budućnosti razmjeri problema umanjili. Potrebno je podići ukupnu kvalitetu obrazovanja, povećati  izdvajanja za obrazovanje i znanost te istraživanje i razvoj i staviti učenika i studenata u središte reforme – reformu koncipirati i provesti zbog mladih i društva u cjelini.

Pritom podizanje kvalitete obrazovanja – uključujući provedbu cjelovite kurikularne reforme – treba ići pod ruku s demokratizacijom i olakšavanjem pristupa obrazovanju, kao i s demokratizacijom funkcioniranja samih obrazovnih institucija. Dugo odgađana obrazovna reforma ne treba služiti samo kao sredstvo povezivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada, nego treba podržati razvoj svih potencijala osobe, njeno društveno uključivanje kao i solidarnost i društveni razvoj. Ostvarivo je to jedino kroz uključivanje građanskog odgoja i obrazovanja kroz koji će mladi osvijestiti važnost zauzimanja za radnička prava, solidarnost i ekonomsku jednakost.

Zbog svega ovoga, naša je dužnost – bez obzira jesmo li zaposleni ili nezaposleni, studiramo li ili smo u mirovini – podržati borbu za radnička prava, solidarnu, globalnu i univerzalnu.

Letak: “Za reforme, za ljude”

Zalaganje za prava radnica u odgoju i obrazovanju je zaštita ženskih i dječjih prava

Zalaganje za prava radnica u odgoju i obrazovanju je zaštita ženskih i dječjih prava

Sindikat hrvatskih učitelja je u ožujku  organizirao prosvjede zbog neuspješnih pregovora o kolektivnim ugovorima, a na Dan žena – 8.3. organiziraju prosvjed ispred Ministarstva znanosti i obrazovanja ukazujući na prava i položaj odgojno-obrazovnih radnika, od čega je njih 85% radnica. Povodom prosvjeda Obrazovna zviždaljka GOOD inicijative izrazila je podršku.

U sustavu odgoja i obrazovanja u 85% slučajeva rade učiteljice i nastavnice. Ove visoko obrazovane žene posvećene su odgoju i obrazovanju djece i mladih što se deklarativno često ističe kao društveni prioritet. Međutim, kad pogledamo ulaganje i ozbiljnost pristupa uređenju obrazovnog sustava vidimo degradaciju i zanemarivanje odgojno-obrazovnog sustava. Takav pristup šteti, kako zaposlenima tako i djeci i mladima, a u konačnici posljedice su izrazito štetne za društvo u cjelini.

Obrazovni sektor je u pogledu društvenog ulaganja sustavno zanemarivan te se njegovom uređenju pristupa neodgovorno i neozbiljno što godinama dovodi do protestnih oblika građanskog i sindikalnog organiziranja. Ništa nije ozbiljniji pristup ni tijekom mandata ove Vlade i ministrice Divjak. Upravo suprotno, obrazovna reforma se mijenja u nepoznatom smjeru, a dok se sustav urušava temu obrazovne reforme iskorištava jedna stranka za vlastitu promociju.

Budući da su sektori koji su važni za društveni razvoj, kao što u obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb, istovremeno i sektori u kojima većinom rade žene, osobito nam je drago zbog organiziranja prosvjeda na 8. ožujak – Dana žena.

Simbolika ovog datuma podsjeća nas sve da se neodgovornim pristupom uređenju i reformi odgojno-obrazovnog sustava šteti ljudskim pravima i dostojanstvu žena – radnica, te doprinosi kršenju dječjih prava i zanemarivanju potreba. Stoga podržavamo ovaj prosvjed Sindikata hrvatskih učitelja kao još jedan oblik zalaganja da se uređenju obrazovnog sustava posveti potrebna pažnja.

Hrvatska ne može bolje dok se uništava obrazovni sustav!

Hrvatska ne može bolje dok se uništava obrazovni sustav!

Današnjom objavom dokumenata vezanih uz izbor Jasminke Buljan Culej na mjesto voditeljice Ekspertne radne skupine potvrđene su sumnje u netransparentnost i manipuliranje javnosti na koje su brojni akteri upozoravali od prvog dana imenovanja. Od tada je prošlo 248 dana šutnje svih odgovornih, skrivanja dokumenata od javnosti – 248 dana bez preuzimanja  odgovornosti i bez pomaka u Cjelovitoj kurikularnoj reformi.

Građani su 1. lipnja 2017. godine izašli na ulice sa zahtjevima za smjenom Dijane Vican, Jasminke Buljan Culej te Pave Barišića. Upravo njih su smatrali odgovornima za netransparentnost i zaustavljanje reforme obrazovanja, ali nitko nije odgovarao za navedeno.

Premijer Plenković stao je tada uz Pavu Barišića. Nedugo poslije zbog političke trgovine ga je razriješio i prema Barišićevim riječima ponudio mu drugo ministarstvo. Premijer Plenković stao je iza Dijane Vican te izjavio: “uživa moju punu podršku i potporu u svemu što radi.“ Premijer Plenković ju je, isto tako nedugo poslije, smijenio zbog političke trgovine. Premijer Plenković, kao predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva, ne samo da nije razriješio Jasminku Buljan Culej, već ju je promovirao u članicu Posebnog stručnog povjerenstva.

Read more

Medijskim i građanskim obrazovanjem za slobodu govora, bez govora mržnje

Medijskim i građanskim obrazovanjem za slobodu govora, bez govora mržnje

 

GOOD inicijativa podržava aktivnosti usmjerene na prevenciju i suzbijanje govora mržnje na Internetu i u javnom prostoru uopće, osobito kvalitetno građansko i medijsko obrazovanje te druge aktivnosti  podizanja razine demokratske kulture.

Za početak je vrlo važno razumjeti što je govora mržnje i koliko je štetan. Vijeće Europe definiralo je govor mržnje koji „podrazumijeva sve oblike izražavanja kojima se šire, raspiruju, potiču ili opravdavaju rasna mržnja, ksenofobija, antisemitizam ili drugi oblici mržnje temeljeni na netoleranciji, uključujući tu i netoleranciju izraženu u obliku agresivnog nacionalizma i etnocentrizma, te diskriminacija i neprijateljstvo prema manjinama, migrantima i osobama imigrantskog podrijetla“.

Novi zakon mora uključiti razumijevanje pojave i štetnosti govora mržnje sukladnu opće prihvaćenim europskim i međunarodnim standardima, budući da je Republika Hrvatska članica Vijeća Europe i potpisnica međunarodnih dokumenata za zaštitu ljudskih prava.

Read more

Škola, izbjeglice i destruktivni europski sustav azila

Škola, izbjeglice i destruktivni europski sustav azila

Na današnji dan, 15. siječnja 2018. godine, na početku drugog školskog polugodišta, želimo govoriti o dvadeset i osmero djece tražitelja azila iz Iraka, Afganistana, Irana, Sirije i Turske koji su prije godinu dana s  drugim polugodištem upisani u jednu od zagrebačkih osnovnih škola. U manjem broju radi se o djeci koja su se u Hrvatskoj zatekla nakon što su sa svojim obiteljima zaustavljena na samom putu prema zemljama centra Europe, dok je većina u Hrvatsku deportirana iz tih zemalja, poimence Austrije, Njemačke ili Švedske, a nakon što su prethodno u njima živjela mjesecima, neka i godinama.

Upis djece tražitelja azila činio se tada, u siječnju 2017. godine, važnim napretkom u usporedbi s dotadašnjim diskriminacijskim odnosom nadležnih institucija u Hrvatskoj prema školovanju izbjegle djece, a koji je uključivao nesustavan, neadekvatan i odgođen pristup nastavi za tu skupinu djece. Za upisanu je djecu organizirano uključivanje u nastavu mogao biti znamen dobrodošlice, možda čak i signal mogućnosti novog početka, prvu postaju života bez skrivanja, protjerivanja i bježanja.

Read more

Zahtjevi građana napokon ispunjeni – može li Hrvatska bolje?

Zahtjevi građana napokon ispunjeni – može li Hrvatska bolje?

Iako su zahtjevi građana ispunjeni, ostaje potreba za više transparentnost, osiguranjem stručnosti i poštivanja procedura.

Tri mjeseca i trinaest dana od prosvjeda, na kojem je preko 30 000 građana  tražilo smjenu ministra Barišića, voditeljice Posebnog stručnog povjerenstva Dijane Vican te odabrane voditeljice Ekspertne radne skupine Jasminke Buljan Culej zbog netransparentnosti procesa i prikrivanja dokumenata, zahtjevi građana su ispunjeni.

Odluka dolazi tri mjeseca prekasno za što odgovornost leži na političkim akterima, ali jasno pokazuje da je 30 000 građana koji su izašli na prosvjed diljem Hrvatske bili u pravu te da se njihovi argumenti ne mogu ignorirati. Ovo su potvrdili i dokumenti koji su u međuvremenu izašli u javnost kao i uključeni akteri u svojim istupima. Zbog partikularnih interesa i pogodovanja Cjelovita kurikularna reforma je zaustavljena već punih šesnaest mjeseci. Ovakav pristup jednoj od najvažnijih reformi i posljedice takvog pristupa moraju biti upozorenje za buduće poteze bilo koje vlade ili ministra u području obrazovne politike.

Read more

Još jedna školska godina politike zanemarivanja najboljeg interesa djeteta?

Još jedna školska godina politike zanemarivanja najboljeg interesa djeteta?

Započela je još jedna školska godina povodom koje organizacije i pojedinci okupljeni u inicijativama GOOD i Dobrodošli žele uspjeh svim učenicama i učenicima te odgojno-obrazovnim radnicama i radnicima. I ova je školska godina prilika za pozitivne promjene u školstvu te doprinos kvaliteti i uključivosti hrvatskog odgoja i obrazovanja.

Protekle su nam godine donijele mnogo rasprava o reformama koje se nisu ostvarile i time unijele brojna razočarenja među odgojno-obrazovne radnike, učenike, roditelje i građane. Posebna je obeshrabrenost nastupila zaustavljanjem cjelovite kurikularne reforme koja ni ove godine neće pokucati na vrata škola i barem donekle doprinijeti stvaranju pozitivnijeg ozračja u odgojno-obrazovnim procesima u Hrvatskoj koji su zasićeni neprohodnim sadržajima, visokom predmetnom opterećenošću i usmjerenošću na konkretna znanja, dok je proces razvijanja vještina poput kritičkog mišljenja zanemaren.

Read more

Do kuda je došla turbo reforma s početka rujna?

Do kuda je došla turbo reforma s početka rujna?

Posljednji događaji vezani uz odabir Ekspertne radne skupine (ERS) i Cjelovitu kurikularnu reformu (CKR) opetovano potvrđuju sve kritike o netransparentnosti, manjku političke volje i manipulaciji obrazovnih vlasti koje hrvatska stručna i šira javnost upućuje vise od godine dana, osobito dvama velikim prosvjedima održanima 1. lipnja prošle i ove godine.

Najodgovorniji za zaustavljanje provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (Strategije) i CKR kao jedne od mjera je upravo premijer Plenković koji je unatoč svim do sad ukazanim nepravilnostima i greškama koje su učinjene u postupku odabira ERS-a nastavio davati podršku Dijani Vican te je time pokazao da su mu kvaliteta obrazovanja i transparentnost procedura manje bitne od pogodovanja pojedinim interesnim skupinama.

Ipak, kada bi premijer sukladno medijskim najavama smijenio gđu. Vican s čela Povjerenstva time bi pokazao određenu odgovornost prema obrazovnom sustavu i potvrdio da je prepoznao kako je gđa. Vican kočila i ozbiljno ugrozila reformu na što je lipanjskim prosvjedima i upozoren.

Read more