Izvještaj s ekspertnog foruma i konferencije za medije Ekspertni forum GOOD inicijative “Koliko para, toliko reforme?”

Izvještaj s ekspertnog foruma i konferencije za medije  Ekspertni forum GOOD inicijative “Koliko para, toliko reforme?”

Prvi ekspertni forum GOOD inicijative na temu ulaganja u obrazovanje okupio je uži krug stručnjakinja i praktičare iz područja obrazovanja, ekonomije i prava iz civilnog društva kako bismo analizirali što nam ulaganje u obrazovanje financijskih sredstava iz Državnog proračuna govori o smjeru kretanja obrazovne politike i mogućnostima provedbe reformi te kakav je utjecaj tih ulaganja na učiteljice i učitelje te učenice i učenike.

Read more

Globalno obrazovanje u Hrvatskoj: pojam, perspektive i dobre prakse u odgoju i obrazovanju

Globalno obrazovanje u Hrvatskoj: pojam, perspektive i dobre prakse u odgoju i obrazovanju

Svijet se mijenja, a mi? Tjedan globalnog obrazovanja

Povodom tjedna globalnog obrazovanja koji se održava od 19. do 25. studenog 2018.  GOOD Inicijativa održala je ekspertni forum pod naslovom „U istom čamcu: perspektive globalnog obrazovanja u Hrvatskoj“. Cilj ekspertnog foruma bio je, osim upoznavanja koncepta globalnog obrazovanja, u okružju aktera iz različitih sektora potaknuti raspravu između ostaloga i o tome kako globalnu dimenziju obrazovanja integrirati s građanskim odgojem i obrazovanjem.

Tjedan promovira globalno obrazovanje, inovativan pedagoški pristup koji promatra sve veće međuovisnosti lokalnih i globalnih stvarnosti.

Događaj je dio široke kampanje koju koordinira North-South centar Vijeća Europe, a koji se svake godine obilježava kroz tjedan različitih oblika formalnog i neformalnog obrazovanja, te informalnog učenja u cijeloj Europi. Cilj je Tjedna potaknuti škole, ali i ostale zainteresirane građane da se okušaju u aktivnostima koje potiču razvoj njihove globalne kompetencije.

Ove godine tema je tjedna ‘Svijet se mijenja, a mi?’ (‘The world is changing, what about us?’). Ovogodišnja tema direktno se nadovezuje na UN-ove Ciljeve održivog razvoja koji teže eliminaciji ekstremnog siromaštva, smanjenju nejednakosti i borbi protiv klimatskih promjena do 2030. godine. Fokusira se osobito na održiv način života, potičući nas da razmislimo o našim navikama i načinu života, konzumiranju i trošenju. Također nas poziva da promislimo kakvo obrazovanje želimo. Prilika je to da se osvrnemo na suvremene izazove koji utječu na naš svakodnevni život, ali imaju utjecaj i na buduće generacije.

Koordinator Tjedna globalnog obrazovanja u Hrvatskoj je Centar za mirovne studije .Kako biste saznali više aktivnostima i Tjednu globalnog obrazovanja, pozivamo vas da se pridružite ili pratite aktivnosti online na: https://www.cms.hr/hr/gradanski-odgoj-i-mirovno-obrazovanje/tjedan-globalnog-obrazovanja-svijet-se-mijenja-a-mi  te na zajedničkoj stranici https://www.coe.int/en/web/north-south-centre/the-global-education-week

 

Što je globalno obrazovanje?

Deklaracija o globalnom obrazovanju iz Maastrichta (2002.) navodi: “Globalno obrazovanje je obrazovanje koje otvara oči i umove prema realnostima ovoga globaliziranoga svijeta te ih pokreće prema ostvarenju svijeta u kojemu vladaju pravda, jednakost i u kojemu su ljudska prava temeljna vrijednost. Globalno obrazovanje obuhvaća obrazovanje za razvoj, obrazovanje o ljudskim pravima, obrazovanje za održivost, mirovno obrazovanje, sprječavanje sukoba i interkulturalno obrazovanje kao globalnu dimenziju građanskog obrazovanja”. Također, globalno obrazovanje prati prioritete definirane u UN-ovoj Agendi 2030 za održivi razvoj.

Koncept globalnog obrazovanja – prema shvaćanju North-South Centra Vijeća Europe[1] – obuhvaća one aspekte odgoja i obrazovanja koji se odnose na karakteristike današnjeg globaliziranog i međupovezanog svijeta, te na potrebe za ostvarivanjem ciljeva pravednosti i zaštite ljudskih prava u takvom svijetu. Globalno je obrazovanje u svojoj osnovi pristup obrazovanju koji se bavi sve većom povezanošću lokalnoga i globalnoga. Izazov je globalnog obrazovanja stvoriti i primijeniti pedagoške odgovore na rastuću globalnu povezanost te kroz obrazovne procese poticati kompetencije učenika koje će im pomoći u doprinosu rješavanju globalnih problema.

Bavljenje globalnim obrazovanjem podrazumijeva i druge karakteristike, kao što su trovremenska dimenzija (povezivanje proših, sadašnjih i izglednih budućih događaja), bavljenje kontroverznim temama, izgradnja znanja putem osobnog iskustva, uvažavanje različitih perspektiva te uporaba različitih izvora i različitih medija.

Marko Kovačić, u svojoj usporedbi građanskog i globalnog obrazovanja pronalazi neke razlike koje i opisuje u publikaciji Jedi globalno, misli lokalno: „Dok se u globalnom obrazovanju svaki problem gleda iz perspektive lokalnog/nacionalnog i globalnog od najranije dobi, građanski odgoj i obrazovanje globalnu dimenziju sustavno uvodi tek u posljednjem ciklusu“ (2017:29). Dodatno, „ideja građanskog odgoja nije u mijenjanju sustava i razvijanju tzv. aktivističkog građanstva (Isin, 2008), već djelovanje unutar postavljenih i pretpostavljenih granica sustava, ma kakve one bile“, dok je kod globalnog obrazovanja naglašena potreba (2017:30).

Slično kao i građanski odgoj i obrazovanje, globalno obrazovanje prepoznaje važnost obrazovanja za održiv razvoj, obrazovanja o ljudskim pravima, obrazovanja za održivost, mirovnog obrazovanja i sprječavanja sukoba te interkulturnog obrazovanja.

 

Globalno obrazovanje – od koncepta do hrvatske prakse

Uvodničarke Ines Elezović  iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Lana Jurman iz Centra za mirovne studije i Diana Kovačić  iz Udruge Žmergo, predstavile su koncept globalnog obrazovanja, njegovu relevantnost za odgoj i obrazovanje u današnjem svijetu te dobre prakse koje mogu biti inspirativne u hrvatskom kontekstu.

Lana Jurman, voditeljica programa Mirovno obrazovanje i afirmacija nenasilja u Centru za mirovne studije, predstavila je uvodno koncept globalnog obrazovanja.

Korisnost globalnog obrazovanja u praksi leži i u mogućnosti integriranja tema globalnog obrazovanja u formalnom obrazovanju, neformalnom obrazovanju i informalnom učenju. Jurman je kao ključne razlike između građanskog odgoja i obrazovanja i globalnog obrazovanja istaknula kako GOO u osnovi zauzima razvojnu perspektivu učenica i učenika kao “građanki i građana učionice” od kojih se kreće prema “građankama i građanima svijeta”, dok globalno obrazovanje prepoznaje kako je svaki problem moguće i potrebno proučavati iz globalno-lokalne perspektive, odnosno u čitav proces učenja neovisno o dobi učenika inkorporirati promišljanje odnosa moći, primjenjivih alternativa i održivosti.

Kao dobre prakse globalnog obrazovanja u neformalnom obrazovanju i informalnom učenju, Jurman je istaknula neke od aktivnosti koje već provode organizacije civilnog društva, a koje uključuju elemente participativnog učenja, praktičnog rada u zajednici i rada kroz raznolike formate koji omogućavaju učenje i kroz aktivnosti usmjerene širokoj javnosti, poput sporta, ili kulinarstva. Organizacije civilnog društva kroz svoje programe neformalnog obrazovanja dodanu vrijednost globalnom obrazovanju unose zbog fleksibilnosti sadržaja koji lakše odgovaraju na suvremene izazove, često transformativnih karaktera programa, te artikulaciju iskustava iz aktivističke prakse. Sudionicima je predstavila i „Smjernice za globalno obrazovanje“ kao koristan priručnik za osnovno upoznavanje s konceptom.

 

Što nam govore istraživanja?

Ines Elezović iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja predstavila je PISA istraživanje, kojim se u trogodišnjim ciklusima komparativno mjere kompetencije 15-godišnjaka, a među kojima svako naglašava po jednu inovativnu dimenziju odgoja i obrazovanja. PISA istraživanja iscrpno mjere kompetencije mladih za uključivanje u svijet odraslih i doprinos rješavanju aktualnih izazova, koristeći analitičke sposobnosti i kritičko razmišljanje.

U aktualnom istraživanju PISA 2018, kao inovativno područje istaknute su upravo globalne kompetencije. Globalne kompetencije kao područje istraživanja u osnovi nastoje utvrditi koliko su učenice i učenici pripremljeni za život i zapošljavanje u kulturno raznolikim društvima i globaliziranom svijetu.

Elezović je dodatno predstavila provedeno komparativno istraživanje International Civic & Citizenship Education Study (ICCS 2016), koje se bavi kompetencijama učenica i učenika vezanima uz građanstvo, te pripremljenošću i stavovima nastavnika o poučavanju GOO.

 

Primjeri dobre prakse kroz suradnju škola i udruga

Voditeljica edukativnih programa u Udruzi Žmergo Diana Kovačić predstavila je aktivnosti koje je Žmergo proveo u sklopu međunarodnog projekta EAThink, koji je imao za cilj kod djece školske dobi potaknuti svijest o globalnoj međupovezanosti resursa, važnosti gospodarenja otpadom, vrijednostima razmjene u zajednici te društvenoj solidarnosti. Pritom je upotrijebljeno poučavanje o hrani, kao globalno relevantnoj temi o kojoj je moguće razgovarati s aspekta ljudskih prava, okoliša i prirodnih resursa, cijena i ekonomske pravednosti, reklamiranja i utjecaja medija, nejednakosti i neravnomjerne raspodjele resursa.

Kovačić je naglasila kako Žmergo potiče problemsko učenje i akcije koje osmišljavaju i provode učenice i učenici te njeguje blisku suradnju s odgojno-obrazovnim ustanovama, nastavnicima, učenicima i mladima, jer upravo kroz te suradnje nastaju inspirativni i poticajni primjeri dobre prakse. Predstavila je priručnik globalnog obrazovanja za nastavnike „Jedi globalno, misli lokalno“ koji uključuje i pripreme nastavnih jedinica globalnog obrazovanja za one nastavnice i nastavnike koji žele sa svojim učenicima otvoriti teme globalnog obrazovanja. Globalno obrazovanje prezentirano je kroz svoj holistički i transformativni aspekt kao obrazovni pristup koji počiva na multidisciplinarnosti, promiče interkulturnu komunikaciju, kulturu dijaloga i poštovanje različitih pozicija te njeguje načela pluralizma, nediskriminacije i socijalne pravde, dijaloga i suradnje. Napokon, budući da je globalno obrazovanje praktično usmjereno, za njega je izuzetno važan put od svijesti o problemu do djelovanja koje bi svima omogućilo više pravde, jednakosti i višu razinu zaštite ljudska prava.

Forum je moderirala Martina Horvat, voditeljica edukacijskih programa u GONG-u, koji je u protekle dvije godine provodio projekt GEARGlobal Education and Active Response for Human Rights and Inclusion in Intercultural Societies, u sklopu kojega je međunarodni konzorcij partnera iz civilnog društva i škola nastojao povezati dobre prakse građanskog, interkulturnog i globalnog obrazovanja, kao komplementarnih područja kompetencija za današnja društva. Škole su uz podršku udruga organizirale školske projekte solidarnosti i uključivosti te sudjelovale u interkulturnim razmjenama i transnacionalnim edukativnim aktivnostima, a kurikulum i primjeri aktivnosti objavljeni su na web stranici projekta.

PDF dokument: Ispitivanje globalnih kompetencija u RH

PDF dokument: Zašto globalno obrazovanje? Perspektiva Centra za mirovne studije

PDF dokument: Letak “Svijet se mijenja, a mi? Tjedan globalnog obrazovanja”

PDF dokument: Globalno obrazovanje kao recept za školu koja priprema učenike za ulogu globalnih građana održivosti

PDF dokument: Globalno obrazovanje u Hrvatskoj policy preporuke

 

[1] Centar Sjever-Jug, službenog naziva Europski centar za globalnu međuovisnost i solidarnost, osnovan je na osnovan je u Lisabonu 1990. na temelju rezolucije (89)14, koju je Vijeće ministara Vijeća Europe usvojilo 16. studenog 1988. godine. Cilj djelovanja Centra Sjever-Jug Vijeća Europe jest dati okvir za europsku suradnju u smislu jačanja javne svijesti o pitanjima globalne međuovisnosti te promicati politike solidarnosti u skladu s ciljevima i načelima Vijeća Europe, poštivanjem ljudskih prava, demokracijom i društvenom kohezijom. Djelovanje Centra Sjever-Jug temelji se na tri načela: dijalogu, partnerstvu i solidarnosti. Centar ima 21 zemlju članicu: Alžir, Andora, Azerbajdžan, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cape Verde, Cipar, Crna Gora, Grčka, Hrvatska,  Lihtenštajn, Luksemburg, Malta, Maroko, Portugal, Rumunjska, San Marino, Srbija, Španjolska I Tunis.

Preporuke školama i jedinicama lokalne i područne samouprave za uključivanje djece tražitelja azila i djece izbjeglica u odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske

Preporuke školama i jedinicama lokalne i područne samouprave za uključivanje djece tražitelja azila i djece izbjeglica u odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske

Djeca tražitelji azila i djeca izbjeglice posebno su ranjiva skupina čija dobrobit ovisi o kvalitetnoj suradnji svih uključenih u sustav. Pravo na pristup obrazovanju svakoga djeteta nije samo međunarodna i zakonska obaveza usmjerena na ostvarivanje najboljeg interesa djeteta, nego je ono i iskorak u prepoznavanju svakog djeteta u cjelovitosti njegovih interesa, potreba i darovitosti. Povrh toga, kvalitetno uključivanje djece tražitelja azila i djece izbjeglica neposredno vodi u dublje razumijevanje i njegovanje promjenjivog i sve bogatijeg interkulturnog okruženja u kojemu djeca drugačijega porijekla daju bogat doprinos.

Read more

Strukovno obrazovanje: Škola za život ili tečaj bez znanja?

Strukovno obrazovanje: Škola za život ili tečaj bez znanja?

Reforma za ministricu znanosti i obrazovanja Blaženku Divjak znači ukidanje biologije, geografije i povijesti učenicima strukovnih škola u eksperimentalnoj provedbi modela dualnog obrazovanja.  Ponovno se pokazalo da se nepromišljene i brzoplete odluke koje ministrica podvodi pod Školom za život, prelamaju preko djece i njihove budućnosti.

Izuzimanjem ionako malo društveno-humanističkih predmeta iz strukovnog obrazovanja učenicima i učenicima se uskraćuju vrijedna opća znanja, smanjuje mogućnost napredovanja i obrazovanja u budućnosti te ih se zatvara u uske ćelije. Umjesto poticanja da uz svoju struku imaju temeljna opća znanja, Ministarstvo se odlučilo na dodatno uskraćivanje prilika budućim generacijama. Istodobno, provedena istraživanja pokazuju kako učenici strukovnih škola u Hrvatskoj imaju najnižu razinu kompetencija i to osobito u društvenom području. Istraživanja građanske pismenosti  pokazuju i slabiju razvijenost građanske i društvene kompetencije upravo učenika trogodišnjih programa, kako u području znanja tako i u području demokratskih stavova i vrijednosti. Jedan od glavnih uzroka za to upravo je manjak društveno-humanističkih sadržaja, a ukidanjem upravo takvih predmeta te se razlike među mladima još više produbljuju i učenicima se onemogućava razvoj temeljnih kompetencija. Predviđene promjene u strukovnom obrazovanju ne ostavljaju prostor da se učenici pripreme za svoju građansku ulogu, a doprinose i slabijem razumijevanju među mladima, odnosno temelj su za kasnije veće nesuglasice u društvu.

Ovakav odnos prema mladima koji pohađaju strukovne škole pokazuje da ih obrazovne vlasti podcjenjuju i zanemaruju. U konačnici se kobne posljedice vide na ukupnoj kvaliteti života tih mladih ljudi, na njihovom osobnom i socijalnom razvoju, društvenoj uključenosti i participaciji kao i na njihovoj zapošljivosti, a zatim i teškoćama vezanim uz uvjete rada ili nemogućnosti pristupa radnom mjestu od kojeg će biti moguće dostojanstveno živjeti. Također, s obzirom na dinamičnost tržišta i potreba vremena u kojem živimo, pogotovo onog koje dolazi, bit će uskraćeni za lakšu prilagodbu i promjenu zanimanja. Posebno zabrinjava način na koji je ova promjena učinjena, odnosno činjenica da se učenike/ice i nastavnike/ice nije ništa pitalo, a nije ih se čak ni pravovremeno informiralo.

GOOD inicijativa podsjeća ministricu kako je cilj odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama “osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, (…) osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, (…).”

Isto tako, cilj strukovnog obrazovanja je “omogućiti polaznicima stjecanje temeljnih i strukovnih kompetencija za dobivanje kvalifikacija potrebnih tržištu rada, za daljnje obrazovanje te cjeloživotno učenje, a u funkciji osobnog razvoja te gospodarskog i općeg razvoja društva,(…).

Nasuprot tim ciljevima i u skladu s posljednjim potezima ministrice postaje sve jasnije da je Škola za život priprema za život u siromaštvu i društvenoj isključenosti.

Kako održati vatru živom? Ekspertni forum GOOD inicijative o razvoj građanske kompetencije mladih u Hrvatskoj

Kako održati vatru živom? Ekspertni forum GOOD inicijative o razvoj građanske kompetencije mladih u Hrvatskoj

Ekspertni forum Obrazovne zviždaljke održan je 13. rujna 2018. u prostoru Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu od 12 do 14:30 sati. Na ekspertnom forumu se raspravljalo o aktualnostima vezanim uz razvoj učeničke građanske kompetencije, podršku učiteljicama u provedbi građanskog odgoja i obrazovanja, kao i o aktualnim pristupima kako podržati uvođenje i provedbu kvalitetnih programa građanskog obrazovanja. Read more

Fine mrtve slobode: glasno NE ugrožavanju prava i sloboda!

Fine mrtve slobode: glasno NE ugrožavanju prava i sloboda!

U 2018. godini javnost je imala prilike svjedočiti ugrožavanju slobode rada znanstvenica i znanstvenika, novinarki i novinara, glumica i glumaca te drugih javnih ličnosti i to uglavnom onih koji su se usudili istražiti, propitati i u stručnoj ili široj javnosti postaviti pitanja o aktivnostima radikalno desnih i ultrakonzervativnih političkih grupa te postupanja njihovih vodećih osoba.

Kroz medijske napise, komentare ispod tekstova koji pozivaju na linč i kroz verbalno nasilje koje nakon toga slijedi nastoji se stvoriti atmosfera straha prema izražavanju drugačijeg mišljenja te se nameću vrijednosti i isključiv diskurs prema mnogim društvenim temama među kojima su: opravdavanje ustaških postupaka i neonacizma, isključiv odnosu prema izbjeglicama i migrantima te općenito nacionalna i vjerska isključivost, nužnost praćenja sportskih rezultata, osobito nogometnih, podrška ultrakonzervativnoj podjeli rodnih uloga i podređenosti žena te njihovo svođenje na privatnu sferu, borba protiv spominjanja pojma roda, nametanje pitanja zabrane pobačaja i nametanje teme demografije bez osiguravanja ženama proporcionalnog prostora u suodlučivanju o ovoj temi, nametanje heteroseksualne orijentacije i osuda osoba koje po seksualnoj orijentaciji i rodnom izražavanju odstupaju od nametnutih očekivanja. Kritičko mišljenje i kritički glasovi glavni su neprijatelji ovih inicijativa, a istraživanje i kritičko pisanje o aktualnim društvenim temama za njih je vrlo nepoželjno, pogotovo ako uključuje i analizu postupaka ultrakonzervativnog pokreta.

Korištenje uvreda, prijetnji i verbalnog nasilja je reakcija na javnu kritiku pogotovo onda kada upućena javna kritika ukazuje na činjenicu da stavovi radikalnih grupa i medija koji ih podržavaju ili su u njihovom vlasništvu nisu jedini legitimni i općeprihvaćeni te da taj dio stanovništva nema monopol nad domoljubljem, niti njihovi stavovi predstavljaju stavove svih građanki i građana Hrvatske.

Taktike discipliniranja kritičkih glasova koje smo do sada mogli vidjeti uključuju podizanje privatnih tužbi kako bi se kroz njih nanijela financijska šteta onima koji odlučuju kritički progovoriti, vršenje pritiska kroz inzistiranje na reakcijama nadzornih tijela i nadređenih te traženje potpore od političkih istomišljenika na visokim pozicijama u javnim institucijama i tijelima radi pojačanja pritiska kako bi se ograničilo slobodu rada osobama, uz istovremene negativne medijske kampanje proglašavanja pojedinih kritički mislećih ljudi “izdajnicima” i “narodnim neprijateljima”, što pak dovodi do govora mržnje i elektroničkog nasilja, upućivanja prijetnji i uvreda osobama prema kojima je pokrenuta negativna medijska kampanja.

Povijest nas uči da se demokracija mogla gušiti i guši iskorištavanjem demokratskih procesa i metoda, stoga ćemo se osvrnuti na neke primjere ugrožavanja osnovnih demokratskih sloboda u Hrvatskoj koji bi mogli biti kobni za demokratsku političku kulturu Hrvatske. Istaknut ćemo i opasnosti nekih do sada korištenih metoda zastrašivanja, pri čemu akteri iz ultrakonzervativnih pokreta koji ih koriste naglašavaju važnost slobode govora i građanskog angažmana, a djeluju tako da svim raspoloživim mehanizmima onemoguće i utišaju kritičke glasove koji o njima progovaraju.

Trebamo se zabrinuti što se kroz ovakvo napadačko postupanje guše prava i slobode. Možemo se zapitati i dolazi li kroz ovakve postupke do ozbiljnog odmicanja od ideala liberalne demokracije koji podrazumijeva da se odluke donose kolektivno, većinskim odlučivanjem, ali uz garanciju zaštite temeljnih prava i sloboda svih, uključujući i manjine koje ne smiju biti izložene ugrožavanju prava i tiraniji većine.

U nastavku ćemo se osvrnuti na određene oblike ugrožavanja prava.

Napadi na slobodu istraživačkog i akademskog rada

Članice i članovi udruge „U ime obitelji“ od kojih su javno najistaknutiji i članovi političke stranke „U ime obitelji – projekt domovina“ prijavili su znanstvenike Antoniju Petričušić, Mateju Čehulić i Darija Čepu Etičkom povjerenstvu Pravnog fakulteta u Zagrebu zbog znanstvenog rada “Stjecanje političke moći korištenjem struktura prilika: Analiza konzervativnog religijskog pokreta u Hrvatskoj” objavljenog u časopisu Političke misli u kojem analiziraju metode i djelovanje spomenute inicijative. Dodatno, medijski napisi otkrivaju da su se isti akteri obraćali znanstvenicima i osobama na pozicijama tražeći da ih podrže u izvršenom pritisku te da su vršili pritisak i na urednika Političkih misli Dejana Jovića. Osim korištenjem formalnih procedura i mogućnosti kao što je obraćanje dekanu fakulteta, traženje pokretanja postupka pred Etičkim povjerenstvom i kontaktiranje osoba iz institucija koje bi podržale i pojačale pritisak na znanstvenike, medijski napisi na portalu povezanom uz udrugu također se mogu smatrati dodatnom metodom pritiska. Nakon javnog prozivanja za akademski rad koji je uspješno prošao proceduru recenziranja, znanstvenici su počeli primati prijetnje i bili izloženi verbalnom nasilju.

Taj su postupak mnogi hrvatski i međunarodni znanstvenici i istraživači protumačili kao pokušaj gušenja znanstvenih i akademskih sloboda te zastrašivanje radi zatiranja glasova koji, koristeći znanstvene metode, analiziraju suvremene društvene pokrete i događaje. Dodatni argument za prepoznavanje tih postupaka kao oblika zastrašivanja i utjecanja na slobodu znanstvene misli jest činjenica da udruga “U ime obitelji” nije koristila uobičajene procedure polemiziranja i kritiziranja znanstvenog rada, nego se okrenula zastrašivanju putem obraćanja nadređenima te difamaciji putem medija i preko interesnih krugova.

Ubrzo nakon toga, studentske udruge, među kojima je i Udruga studenata sociologije Anomija, te mediji objavili su da je kolegij “Spol, rod i ljudska prava” znanstvenice Ivane Radačić s Instituta Ivo Pilar otkazan na Hrvatskim studijima, a znanstvenica više neće biti nositeljica ni drugog kolegija o ljudskim pravima. Međunarodno priznatu znanstvenicu, odnedavno i predsjednicu UN-ove Radne skupine o diskriminaciji žena u pravu i praksi, nitko s Hrvatskih studija o izmjeni nastavnog plana nije pravovremeno obavijestio.

Povrh ova dva primjera, valja se prisjetiti i otkazivanja tribine Aporija psihe: Psihologija identiteta: pitanja roda i spola koju je trebalo organizirati Hrvatsko bioetičko društvo i Suradnički krug studenata Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku. Naprasno i pod egidom političke osjetljivosti teme, otkazana je tribina kojoj je cilj bio dijaloška rasprava o temi roda i spola. Tim postupkom ne samo da su degradirani dosezi suvremene znanosti, već se autocenzura i postojanje „ispravnih“ tema u znanosti pozicioniralo u javni diskurs.

Ti pritisci događaju se sinkrono s javnim prozivkama ultrakonzervativnih krugova za svako spominjanje ili korištenje koncepta roda. Taj oblik pritiska i medijska kampanja koja prati djelovanje radikalnog pokreta doveo je do toga da se u Hrvatskoj spominjanje riječi “rod” javno napada uz povezivanje s nepoželjnom ideologijom.

Opisana su dva primjera koja pokazuju kako pritisak određenih radikalnih, ali često ekonomski i politički moćnih krugova, može dovesti do toga da se društvene znanstvenike marginalizira, napada i osuđuje tijekom istraživanja pojedinih suvremenih pojava. Osim toga, pritisci na znanstvenike ovakve vrste mogu dovesti do autocenzure, što pogoduje tome da logička nekoherentnost argumentacije ultrakonzervativnog pokreta ne bude izložena polemici i da sprega tih pokreta s moćnim političkim i ekonomskim akterima u Hrvatskoj i inozemstvu ostane nedovoljno poznata javnosti.

Na taj se način sužava prostor slobodnog znanstvenog djelovanja prema znanstvenim načelima koje je preduvjet za kvalitetno obrazovanje i znanost, a kvalitetno obrazovanje i znanost su nužni za društveni razvoj.

Napadi na slobodu izražavanja, kulturno-umjetničkog te novinarskog rada

Primjeri pritiska na slobodu izražavanja i novinarskog rada bit će opisani u nastavku.

Organizacija “U ime obitelji” koristi dostupne metode pritiska i tužbe za ušutkavanje novinara koji informiraju o aktivnostima organizacije. Tjednik Novosti objavio je da su prikupili informacije od medijskih redakcija koji pokazuju da je udruga U ime obitelji od 2013. godine do danas tužila nakladnike, urednike ili novinare više medija: Večernji list, Jutarnji list, Novosti, Express, televiziju N1 te portale Telegram.hr, Net.hr, Index.hr i H-Alter. Podnijeli su i kaznenu prijavu protiv portala Crol.hr, a Željka Markić privatno je tužila novinarku RTL televizije Danku Derifaj. Slični mehanizmi korištenja prigovora i tužbi korišteni su i protiv aktivistkinje za ljudska prava Sandre Benčić te aktivistkinje i književnice Mime Simić. Može se zaključiti da opisani način djelovanja ugrožava ostvarenje temeljnih prava i sloboda zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske, budući da sustavno korištenje tužbi dovodi do financijskog ugrožavanja i iscrpljivanja novinara i medija te ih onemogućava u radu, čak i kada se pokretanje postupaka pokaže neosnovano.

Dio braniteljskih udruga i ultrakonzervativnog pokreta pozivao je na zabranu prikazivanja pojedinih kulturno-umjetničkih produkcija kao što su neke kazališne predstave Olivera Frljića, film Ministarstvo ljubavi redatelja Pavla Marinkovića ili održavanje Festivala ojkanja u Petrinji. Tijekom kolovoza uslijedio je zahtjev karlovačke braniteljske udruge za otkazivanjem koncerta pjevača Bajage koji živi u Beogradu što je i učinjeno, a nakon toga su i druge braniteljske udruge koje su sada već u javnom diskursu prozvane “zabraniteljskima” ponovile zahtjev za otkazivanjima Bajaginih nastupa po Hrvatskoj.

Dodatni zabrinjavajući primjer mogli smo vidjeti nakon kritike kvalitete izvođene glazbe i samog gostovanja Marka Perkovića Thompsona na službenom dočeku hrvatske nogometne reprezentacije, koju je putem društvenih mreža uputila glumica Lana Barić, a podržale su je kolegice Nataša Janjić, Tihana Lazović, Jelena Veljača i mnoge javne ličnosti te anonimne građanke i građani. Glumicama se nakon toga dogodio verbalni napad ultradesnih medija i njihovih čitatelja. Razina uvreda pa i prijetnji s kojim su se glumice susrele uključuje omalovažavanje žena i njihove društvene pozicije, pa i ravnopravnosti spolova kao ustavne vrednote.

Pokazuje se da je seksizam i odbijanje ustavne vrijednosti rodne ravnopravnosti duboko ukorijenjen u stavove i obrasce ponašanja dijela društva kojeg zastupaju radikalne ultrakonzervativne skupine. Sama Lana Barić kroz intervju u Slobodnoj Dalmaciji izvještava o brojnim prijetnjama koje je prijavila policiji te kako su medijski napisi radikalnih medija upućivali na poziv na linč. U ovom slučaju je posebno šokantno vidjeti spremnost na korištenje nasilja nad ženama i ugrožavanje njihovih prava i sloboda u trenu kada one javno progovaraju o političkim pitanjima. Na taj način nasilje se koristi za ušutkavanje žena i njihovih glasova u javnoj sferi.

Možemo se zapitati nije li aktivno protivljenje Istanbulskoj konvenciji koje se pojavilo među inicijativama istog političkog spektra ipak dijelom bilo uzrokovano opravdavanjem nasilja muškaraca nad ženama, budući da su pojedini muškarci bili verbalno nasilni prema spomenutim glumicama? Pitamo se je li otpor prema unaprjeđenju sankcioniranja nasilja ipak imao za cilj omogućiti da se pojedinci mogu nastaviti nasilno ponašati?

Na sličan način možemo vidjeti kako radikalni ultrakonzervativni pokret vrši pritisak i na tvrtke koje odbijaju postupati sukladno njihovim isključivim vrijednostima i diskriminirati pojedine skupine. To je moguće vidjeti i iz zadnjeg primjera gdje je pokrenuta peticija protiv tvrtke Booking.com zbog toga što je prekinula poslovanje s iznajmljivačem koji je otvoreno diskriminirao potencijalnog gosta homoseksualne orijentacije odbivši ga primiti u apartman.

Izostanak osude nasilja od strane institucija vlasti

U slučajevima verbalnih napada i difamacije znanstvenika, novinara i javnih ličnosti izostala je jasna i nedvosmislena osuda opisanog nasilničkog ponašanja od strane institucija vlasti. Istovremeno, pokrenuta su ispitivanja i postupci MUP-a RH prema aktivistima za ljudska prava koji pomažu izbjeglicama. Strani mediji (npr. Guardian) i domaći mediji izvještavaju o izjavama izbjeglica kako im u trenutku dolaženja u RH hrvatska policija nije omogućila da zatraže azil ni kada su izrazili takvu namjeru, nego su im upravo djelatnici policije nanijeli ozljede i oduzeli imovinu.

Zbog takvih postupaka institucija vlasti, zabrinuti smo oko toga doprinosi li sama vlast kršenju ljudskih prava, umjesto da osigurava njihovu zaštitu.

Važnost građanskog glasa i angažmana za zaštitu temeljnih prava i sloboda

Ravnopravnost, sloboda izražavanja mišljenja i sloboda informiranja i djelovanja medija su temelji liberalnih demokracija koje uz kolektivno donošenje odluka štite i ljudska prava svake osobe.

Javne polemike i sučeljavanja važan su dio demokratskog funkcioniranja koji može unaprijediti kolektivno odlučivanje, ali te javne polemike trebaju uključivati dogovorene procedure i uvažavanje sugovornika te točne i provjerene informacije i navođenje njihovih izvora radi mogućnosti dodatne provjere. Tu je posebno važna uloga novinarstva.

Javne polemike nikako ne mogu uključivati sustavno zastrašivanje, verbalno i elektroničko nasilje, odnosno govor mržnje koji se danas u Hrvatskoj nažalost događa i koji nije osuđen od strane institucija vlasti.

Prozivanje pojedinih kritičkih glasova ili neistomišljenika za nacionalnu izdaju, a proglašavanje samo jednog političkog svjetonazora domoljubnim i ispravnim je ne samo netočno i isključivo, nego nije ni domoljubno i izravno krši osnovna demokratska načela i ustavne vrednote iz čl. 3 Ustava RH. Ova prava i slobode s razlogom su temelj naše demokratske države i razlikuju demokratski društveni poredak od totalitarističkih.

Stoga, pozivamo sve građanke i građane da prepoznaju da ta prava i slobode vrijede jednako za sve i da ih zajedno kao društvo trebamo živjeti.

  • Smatramo i da je važno da kao građanke i građani pozovemo na zaštitu i primjenu čl. 3 Ustava RH kojima se jamči jednakost i ravnopravnost spolova, kao i čl. 38 Ustava RH koji štiti slobodu mišljenja i izražavanja te slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja.
  • Smatramo da je važno da kao građanke i građani stanemo u zaštitu ljudskih prava i sloboda i ravnopravnosti kao i autonomije i slobode znanstvenog rada, slobode djelovanja novinara te slobode izražavanja kako ne bi dodatno došlo do sužavanja prostora za kritičko promišljanje i analizu aktualnih društvenih fenomena.
  • Nadležne institucije i akademsku zajednicu pozivamo da stanu u zaštitu slobode informiranja i istraživanja.

U demokratskom društvu je očekivano da će javno djelovanje naići na kritike pa je očekivano da istih neće biti pošteđeni niti postupci različitih javnih osoba, organizacija i institucija. Kroz kritičko promišljanje i javnu raspravu možemo dolaziti do boljih rješenja za društveni razvoj, a napadi na svaki kritički glas guraju nas u smjeru totalitarnih društvenih uređenja.

Temeljna prava i slobode propisane Ustavom i međunarodnim dokumentima čija je Republika Hrvatska potpisnica svim ljudima jednako jamče ravnopravnost, slobodu udruživanja, javnog očitovanja uvjerenja kao i slobodu mišljenja i izražavanja, ali ne uključuju pravo drugima nametnuti svoja uvjerenja i način života ili korištenje govora mržnje.

Ministrice, pozvali ste na komunikaciju, a sad ne odgovarate na pitanja!

Ministrice, pozvali ste na komunikaciju, a sad ne odgovarate na pitanja!

Budući da od Ministarstva znanosti i obrazovanja ni nakon mjesec dana nismo dobili odgovore na pitanja o obrazovnoj reformi, GOOD inicijativa upozorava na kontinuirani nedostatak transparentne javne komunikacije o ovoj iznimno bitnoj temi za budućnost Hrvatske.

Krajem svibnja, naime, pozvali smo predstavnice Ministarstva na konferenciju posvećenu obrazovnoj reformi, ali nitko se nije odazvao. 1. lipnja GOOD inicijativa je ministrici obrazovanja Blaženki Divjak javno uputila pitanja o nastavku Cjelovite kurikularne reforme. Nije nas dočekala ministrica, ali jest njen dopis i kopija sažetka projekta „Škola za život“ na četiri (4) stranice. Zahvaljujemo ministrici na ostavljenom dokumentu, ali on odgovara tek na polovicu jednoga od naših pitanja te se nadamo da to nije završni oblik projekta „Škola za život“, s obzirom na to što u kvantitativnom i kvalitativnom smislu taj dokument uključuje.

Nakon što je u dopisu pozvala na dijalog, ministrica pokazuje da na taj dijalog sama nije spremna. Mjesec dana kasnije, iz Ministarstva i dalje nema odgovora na niz naših pitanja, a pojedini mediji više od mjesec dana čekaju odgovore na svoja pitanja. Iz ovoga se još jednom može zaključiti da je proces informiranja javnosti o obrazovnoj reformi od strane resornog ministarstva uistinu sveden samo na PR i promociju.

Iz ono malo informacija koje je ministrica podijelila s javnosti nemamo potvrdu da je njezina vizija reforme usklađena sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Ono što znamo je da će novac namijenjen kurikularnoj reformi u najvećem dijelu biti potrošen na informatičku opremu. Naravno da je informatizacija škola potrebna, ali ponavljamo kako zanemarivanje ostalih segmenata i cjelovitosti reforme na kvalitativnoj razini dugoročno neće donijeti željeni pomak.

Zbog svega navedenog GOOD inicijativa još jednom poziva ministricu Divjak na transparentnu javnu komunikaciju, kojom se pokazuje poštovanje i odgovornost prema ne samo sugovornicima i sugovornicama i zainteresiranoj javnosti, nego i prema budućnosti obrazovanja kao ključne javne politike u Hrvatskoj. S tim ciljem, GOOD Inicijativa je prema Ministarstvu znanosti i obrazovanja pokrenula proceduru propisanu Zakonom o pravu na pristup informacijama i očekuje odgovore na postavljene upite u zakonskom roku od 15 dana.


Pitanja o obrazovnoj reformi poslana ministrici obrazovanja Blaženki Divjak 1. lipnja 2018.

  • Molimo vas da objasnite promjene vezane uz odbacivanje Okvira nacionalnog kurikuluma te promjene vezane uz odustajanje od donošenja okvira za vrednovanje postignuća učenika, poticanje i prilagodbu iskustava učenja učenika s teškoćama te darovitih učenika?

  • Molimo vas podatke o broju sastanaka i broju javnih objava ERS-a u sadašnjem i prošlom sastavu?

  • Molimo vas informaciju koliko je stručnjaka nastavilo raditi na kurikulumima kroz iste radne skupine te koliko je novih stručnjaka uključeno?

  • Molimo vas popis osoba koje su sudjelovale u izradi projekta Škola za život te informaciju u kojoj mjeri se taj projekt razlikuje od Cjelovite kurikularne reforme?

  • Molimo vas popis aktera s kojima ste održali konzultacije o obrazovnoj reformi te popis kriterija kojima ste se vodili prilikom izbora onih s kojima ste prioritetno razgovarali kao što su Generalski zbor ili HBK?

  • Molimo vas informacije o tome na koji se način zainteresirani stručnjaci i javnost mogu uključiti u konzultacije oko unaprjeđenja projekta Škola za život?

  • Molimo vas da objasnite prestanak komunikacije preko web stranica koje su se ranije koristile za informiranje i uključivanje javnosti kao što su: http://www.novebojeznanja.hr/ i http://www.kurikulum.hr/?

  • Pokazuje li prestanak korištenja ranijih kanala javnih komunikacija diskontinuitet ili odmicanje od provedbe Cjelovite kurikularne reforme na način koji su to činili prethodnici?

  • Na koji način se javnost može informirati o procesu reforme, a da ne mora posjećivati web stranice jedne političke opcije?

 

S druge strane, novac namijenjen kurikularnoj reformi u najvećem dijelu će biti potrošen na informatičku opremu. Zanima nas na koja sredstva će se koristiti za održavanje i obnavljanje opreme i koji je dugoročni plan održavanja i korištenja jer su iskustva nekih okolnih zemalja pokazala da se oprema brzo kvari te da su potrebna značajna ulaganja u njenu obnovu. Također, kako se planira osigurati zaštita od izlaganja učenika potencijalno opasnim sadržajima na internetu i jesu li u školama razvijeni protokoli komunikacije koji uključuju IKT? Naravno, informatizacija škola je potrebna, ali uz planiranje održavanja te uz uvjete i procedure koje će omogućiti sigurno korištenje.

Reforma obrazovanja ili poligon za političke utjecaje?

Reforma obrazovanja ili poligon za političke utjecaje?

Zadnja u nizu odluka ministrice Divjak​ da podilazi političkim pritiscima umjesto da suvereno i s jasnom idejom ​vodi resor obrazovanja, ponovno pokazuje da nema govora o ozbiljnoj reformi obrazovnog sustava, koja će biti temelj razvoja i napretka. Intervencije u sustav koje ministrica radi dodatno ga destabiliziraju, pogotovo škole, a samo ministarstvo djeluje pogubljeno u popuštanju kontinuiranim vanjskim pritiscima.

Daljnje trgovanje obrazovanjem, na koje je GOOD inicijativa već upozoravala, vodi u eroziju stručnosti​ u obrazovnom resoru te rušenje ugleda struke i obrazovnih radnika/ca. Očekujemo od ministrice da „stane na loptu“ i promijeni smjer te da intervencije u sustavu temelji na stručnosti i podršci jačanju obrazovne struke.

Nakon što se nedavno pokušalo prijedlogom Obiteljskog zakona obrazovnom sustavu nametnuti utjecaj roditelja na sadržaje kojima će se djecu poučavati u školama, i to na temelju vjerskih, moralnih i filozofskih uvjerenja roditelja, sada se utjecaj na obrazovni sustav – u području kadroviranja upravljačkih funkcija – dogodio primjenom odredbi Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.

Temelj promjena u obrazovanju – stručnost i vizija, ovime se poriču, posebno  problematičnim naputkom kojim se van konkurencije stavljaju svi ostali kandidati za ravnatelja u slučaju da postoji kandidat branitelj ili pripadnik navedenih drugih kategorija koje imaju prednost pri zapošljavanju – na primjer član šire obitelji smrtno stradalog ili nestalog branitelja.

Umjesto uvođenja modela licenciranja ravnatelja koji u ladici MZO-a stoji od 2016. godine i za kojeg nema političke hrabrosti da se konačno i pokrene, a kojim bi se postavili jasni kriteriji potrebnih kompetencija za tu upravljačku funkciju, ovime se u sustav uvodi kadroviranje prema specifičnim povlasticama. Isto tako, nakon što je danas zatražila hitan sastanak pravnih službi dvaju ministarstava, postalo je jasno da ministrica Divjak nema nadzor nad svojim resorom i ne uspijeva njime upravljati.

GOOD inicijativa izražava podršku obrazovnim radnicama/cima u borbi za podizanje ugleda nastavničke struke i zahtjevima za stručnost kao temelj razvoja obrazovanja i napretka cijelog društva.

Za kraj pitanje – kakva je vaša vizija obrazovanja ministrice Divjak?

Dostojanstveni uvjeti rada, bolje obrazovanje i reforme za kvalitetniji život ljudi!

Dostojanstveni uvjeti rada, bolje obrazovanje i reforme za kvalitetniji život ljudi!

Otvoreno pismo podrške GOOD inicijative  sindikalnom organiziranju povodom Praznika rada

Svake se godine na Praznik rada prisjećamo masakra koji se početkom svibnja 1886. godine dogodio na čikaškom trgu Haymarket kada je na masovan radnički prosvjed za osmosatno radno vrijeme  vlast poslala jake policijske oružane snage. Ovaj nas događaj podsjeća na to da radnička prava nisu bila poklonjena ili pružena dobrohotnošću kapitalista, već  su teškim naporima izborena. Kroz nastavak radničke borbe postala su međunarodni standard koji ni danas mnogima nije osiguran.

I danas velik broj ljudi radi  u neadekvatnim  pa i za zdravlje štetnim radnim uvjetima, za plaće ili naknade koje im ne omogućuju dostojanstven život. Diljem svijeta iskorištava se dječji rad, a žene u cijelom svijetu obavljaju različite oblike neplaćenog rada, u vlastitim ili tuđim kućanstvima, u izvaninstitucionalnoj skrbi, u uvjetima potlačenosti i ekonomske neravnopravnosti.  Mnogi ljudi rade neprijavljeni i u prekarnim uvjetima više od osam sati dnevno, bez adekvatnog sustava socijalne sigurnosti i bez adekvatno riješenog stambenog pitanja.

Read more

Zalaganje za prava radnica u odgoju i obrazovanju je zaštita ženskih i dječjih prava

Zalaganje za prava radnica u odgoju i obrazovanju je zaštita ženskih i dječjih prava

Sindikat hrvatskih učitelja je u ožujku  organizirao prosvjede zbog neuspješnih pregovora o kolektivnim ugovorima, a na Dan žena – 8.3. organiziraju prosvjed ispred Ministarstva znanosti i obrazovanja ukazujući na prava i položaj odgojno-obrazovnih radnika, od čega je njih 85% radnica. Povodom prosvjeda Obrazovna zviždaljka GOOD inicijative izrazila je podršku.

U sustavu odgoja i obrazovanja u 85% slučajeva rade učiteljice i nastavnice. Ove visoko obrazovane žene posvećene su odgoju i obrazovanju djece i mladih što se deklarativno često ističe kao društveni prioritet. Međutim, kad pogledamo ulaganje i ozbiljnost pristupa uređenju obrazovnog sustava vidimo degradaciju i zanemarivanje odgojno-obrazovnog sustava. Takav pristup šteti, kako zaposlenima tako i djeci i mladima, a u konačnici posljedice su izrazito štetne za društvo u cjelini.

Obrazovni sektor je u pogledu društvenog ulaganja sustavno zanemarivan te se njegovom uređenju pristupa neodgovorno i neozbiljno što godinama dovodi do protestnih oblika građanskog i sindikalnog organiziranja. Ništa nije ozbiljniji pristup ni tijekom mandata ove Vlade i ministrice Divjak. Upravo suprotno, obrazovna reforma se mijenja u nepoznatom smjeru, a dok se sustav urušava temu obrazovne reforme iskorištava jedna stranka za vlastitu promociju.

Budući da su sektori koji su važni za društveni razvoj, kao što u obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb, istovremeno i sektori u kojima većinom rade žene, osobito nam je drago zbog organiziranja prosvjeda na 8. ožujak – Dana žena.

Simbolika ovog datuma podsjeća nas sve da se neodgovornim pristupom uređenju i reformi odgojno-obrazovnog sustava šteti ljudskim pravima i dostojanstvu žena – radnica, te doprinosi kršenju dječjih prava i zanemarivanju potreba. Stoga podržavamo ovaj prosvjed Sindikata hrvatskih učitelja kao još jedan oblik zalaganja da se uređenju obrazovnog sustava posveti potrebna pažnja.